U Muzeju za umjetnost i obrt, u nedjelju, 19. listopada otvara se retrospektivna izložba s više od 170 djela Dušana Džamonje, jednog od najvećih hrvatskih kipara.
Izložba se održava povodom osamdesete godišnjice umjetnikova života, a 170 djela raspoređenih u izložbenim dvoranama u prizemlju, te još jedno djelo postavljeno uz pročelje MUO, izbor su iz donacije Gradu Zagrebu.
Otvorenje je zakazano za nedjelju, 19. listopada u 12 sati.
Džamonjin opus, nastao u proteklih šest desetljeća, predstavljen je u svim segmentima njegova umjetničkog interesa, od skulpture i crteža, do maketa i prijedloga arhitektonskih objekata.
Autor izložbe, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, u katalogu navodi i sljedeće:
'Prvim samostalnim izložbama 1954. u Zagrebu i Beogradu Džamonja je predstavio radove kojima je učinjen radikalan otklon od tada prevladavajućeg ideološki obojenog akademizma, odnosno socrealizma.
Džamonja pedesetih i početkom šezdesetih, nakon sinteznih, zatvorenih, monolitnih skulptura, radikalno otvara formu, razara jedinstveni volumen skulpture, eksperimentira materijalima. Uvodeći cijeli niz novih materijala kao što su drvo, željezo, corten čelik, staklo i beton, Džamonja traži nove putove novim tehnikama – varenjem, lemljenjem, lijevanjem betona – ostvarujući tako potpuno originalne forme, strukture i učinke.
U ovoj fazi osobito je naglašena veza umjetnikova crteža i skulpture – dvaju medija koji su Džamonji gotovo podjednako važni kao sredstva istraživanja i izraza njegove kreativnosti. Crtežom se Džamonja koristi kao glazbenici klavirom, za vježbu, za iskušavanje novih varijacija, ali i za izvođenje velikih kompozicija.
Čini se posebno značajnim napomenuti da je u svojim brojnim crtežima, kako onim nastalim 1960-ih tako i onim recentnim, uspio uhvatiti gotovo istu materičnost koju ostvaruje svojim skulpturama, dajući crtežima ipak jednu drugu dimenziju prikladnu samom tom mediju.
Sklonost i sposobnost da svoje skulpturalne forme vidi u prirodnom okolišu, rezultirali su nizom spomeničkih cjelina. Zbog iznimne vještine ostvarivanja sinteze arhitekture i skulpture, zbog koje ga Argan uspoređuje s Michelangelom, možemo samo žaliti da više Džamonjinih arhitektonskih projekata nije doživjelo realizaciju
Džamonjina recentna ostvarenja fasciniraju svojom otvorenošću, svježinom i snagom vitalnosti gotovo podjednako kao i ona iz ranijih razdoblja'.
O umjetniku:
Umjetnik je rođen 1928. godine u Strumici (Makedonija), diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. godine, izlagao je diljem Europe, a od 2000.godine, uz izložbe u brojnim europskim galerijama i muzejima, valja spomenuti one održane u Pragu, Bruxellesu, Londonu, Nici i Monacu.
O njegovom djelu pisali su najugledniji hrvatski stručnjaci, poput Vere Horvat-Pintarić i Igora Zidića, ali i Giulio Carlo Argan, autoritet za pitanja moderniteta u europskoj umjetnosti. Dušan Džamonja je dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Živi i radi u Vrsaru i Zagrebu.