HKD na Sušaku novu sezonu otvara premijernom izvedbom djela, jednom od najljepših ljubavnih priča napisanih za kazalište u 20. st., autora, dobitnika Nobelove nagrade, Isaaca B. Singera.
Bajkovita i surova, ova drama zanosi arhaičnim i duhovitim jezikom. Nabijena atmosferom strasti i čulnosti,na trenutke bestidna, podsjeća na modernu alegoriju o demonu ljubavi i suptilnoj erotskoj čežnji u religioznom patrijarhalnom svijetu punom vjerskih tabua.
Singer nam kroz svoje junake govori jezikom Šeherezade iz Hiljadu i jedne noći ili jezikom nekog drevnog rabina iz Talmuda.
Pored ljepote jezika Singer nam dramatično otkriva nepredvidive paradokse ženske čulnosti te krvavu i nastranu tamu muškog libida i taštine.
Elementi fantastičnosti i psihoanalize oblikuju jedan poetski svijet izuzetno primamljiv za glumačku igru i, uvjeren sam, privlačan za gledanje.
U režiji Egona Savina i asistenciju i jezično savjetovanje Edite Karađole, za scenografiju je zaslužna Ljerka Hribar, kostimografiju Danica Dedijer, glazbu odabrao Egon Savin a izvodi Gjura Faidmann.
Za svjetlosni vizualni doživljaj zadužen je Dalibor Fugošić, stručne suradnice Julija Koš i Lajla Šprajc te za glumačko ostvarenje zaduženi su: Ivana Krizmanić, Damir Orlić, Dražen Mikulić i Nenad Šegvić.
Predstavu možete pogledati 2., 15. i 16. listopada u 19.30 sati.
Biografija autora:
Isaac Bashevis Singer je rođen 1904. u Poljskoj, američki je državljanin a piše na jidišu teško je kategorizirati.
Svejedno, to je premostio je mnogo više no što stane u devedesetak godina ljudskoga života, i povezao mnogo više nego dva svijeta- Poljsku i Ameriku: ortodoksni židovski odgoj, omeđen granicama vjere, usredotočen na Bibliju, Talmud, Midraš; ideje prosvjetiteljstva uz koje je pristajao samo donekle; utjecaj svjetske književnosti, posebno klasika poput Dostojevskoga…; popularno novinarstvo, kojim se bavio u židovskom dnevniku; svjetovnu karijeru pisca; tradiciju i folklor; misticizam i realizam; svijet useljenika na Manhattanu ili Brooklynu, život u poljskom štetlu i dr.
Taj golemi književni opus od nekoliko velikih romana i kazališnih komada, bezbroj priča, mnoštvo zapisa ostaje trajnom baštinom ne samo jidiš ili američke već, nada sve, svjetske književnosti.