Smrt Arsena Dedića udarna je vijest u svim medijima bivše Jugoslavije
Ono što su Aznavour i Brel bili za svjetsku, to je Arsen bio za scenu SFRJ
Odlazak Arsena Dedića sinoć je bila jedna od udarnih vijesti elektroničih medija i internetskih portala u zemljama bivše Jugoslavije, a među zajedničkim ocjenama je i da glazbena scena ostaje “bez jednog od najomiljenijih muzičara i izvođača na tlu bivše Jugoslavije”.
Srpski mediji prenose vijest o Arsenovoj smrti
Srpski časopis Blic piše: ” Bio je pjevač, pjesnik, kompozitor, aranžer, tekstopisac, kantautor i muzičar. Arsen Dedić je autentičan začetnik autorske pjesme i literarne šansone. Svojim radom je izvršio posredan, ali značajan utjecaj na rock scenu u Jugoslaviji.”
“Muzički pečat Arsena Dedića na muzičku scenu SFRJ je ogroman. Nećete pogriješiti ako kažete da ono što su Charles Aznavour, Jacques Brel, Leonard Coen, Serg Gainsbourg i Scott Walker predstavljali za svjetsku, to je Arsen bio za glazbenu scenu dvadesetdvomilijunske Jugoslavije”, piše B92.
Srpska javna televizija Radio-televizija Srbije piše da je Arsen bio jedan od najomiljenijih glazbenik i izvođača na tlu bivše Jugoslavije. “Ostat će upamćen koa romantik, šansonijer Balkana sasvim posebnog stila, velike umjetničke vrijednosti” stoji na stranicama RTS-a.
Srpski Telegraf opisuje pokojnog Arsena kao jednog od najboljih jugoslovenskih pjevača svih vremena.
“Smatra se jednim osnivačem žanra šansone u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki lirike. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore. Osnovno određenje bila mu je glazba, ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitog kantautorskog govora, koji ga je najviše i obilježio”, stoji na stranicama srpskog Kurira.
Brojni komentari na srpskim portalima
Arsenov odlazak potaknuo je brojne komentare na srpskim portalima, među ostalim: “Odlaze najbolji, ali ne umiru sve dok žive njihova djela, pjesme! Počivaj u miru, maestro!”; “Otišao je još jedan čovjek koji je simbolizirao duh onog prohujalog, južnoslavenskog, duha”; “Umro je najveći jugoslavenski kompozitor, pjevač, pjesnik, ali – prije svega – veliki čovjek, naš dragi Arsen”; “Ostat će upamćen kao romantik, šansonijer Balkana, sasvim posebnog stila visoke umjetničke vrijednosti”; “Ako bi moglo, molit ću, da Arsen nije samo hrvatski skladatelj’, jer on je svojom glazbom nadrastao ove prostore i naše primitivne nacionalizme”.
Štovatelji Arsena Dedića na portalima citiraju i njegove brojne stihove, uz ostalo “…od vremena poezije i mira ostala je samo prazna kuća…”, a među najbrojnijim poveznicama na Arsenovu glazbu na portalima su: “Ono što sve znaš o meni”, “Moderato cantabile”, “Tvoje nježne godine, “Djevojka za jedan dan”, “Ako priđeš bliže”, “Djevojka iz moga kraja”, te Ujevićev “Odlazak” -”Tamo da putujem…”
Bosansko-hercegovački mediji su također puni izraza žalosti
Vijest o smrti proslavljenog hrvatskog kantautora Arsena Dedića danas prenose gotovo svi mediji u Bosni i Hercegovini ističući pri tom kako su njegov odlazak s tugom primili mnoge njegove kolege i prijatelji. “Odlazak glazbenog velikana”, naslov je pod kojim kojim je o Dedićevoj smrti izvjestio sarajevski “Dnevni avaz”.
List podjeća kako je Arsen Dedić tijekom svoje karijere objavio vše od četrdeset albuma zauzevši svojim glazbenim opusom posebno mjesto u hrvatskoj kulturi.
Internetski portali u BiH prenose i izraze sućuti što su ih na društvenim mrežama objavile njegove kolege s glazbene pozornice poput Đorđa Balaševića i Zdravka Čolića.
“Dan kada je umrla glazba. Polako se, neumitnim klatnom biološke ure, i naša generacija susreće s odlascima umjetnika koji su definirali naše živote. Samo u ovoj godini otišli su i Đuza, i Boba, i Kemo i Arsen…! I ne hoteći, prizivamo onu pomalo otrcanu i patetičnu frazu ‘s njima je umro i dio nas’. Ma nije umro jedan dio, već cijeli jedan paralelni svijet kojim smo definirali naše postojanje, koji nam je bio oslonac i podrška, koji je bio oduvijek tu, podrazumijevajući. I za koji smo mislili da nikada, kao ni mi, ne može umrijeti. A sada, kad se to desilo, ostajemo osiromašeni, izdani, ostavljeni. I sad šta je tu je. Valja se opraštati. Arsene, hvala ti za note, hvala za stihove, hvala za ljepotu koju si unio u naše živote. Počivaj u miru, Najveći”, napisao je u autorskom tekstu za portal Radio Sarajeva Saša Leskovac.
Banjalučke Nezavisne novine prenose vijest o smrti pjevača Arsena Dedića, podsjećajući na tešku bolest s kojom se Arsen borio i na kraju izgubio.
Klix je objavio: “Slovi za jednog od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki lirike. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima Gina Paolija, Sergia Endriga i Jacquesa Brela, koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je glazba, ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga kantautorskoga govora, koji ga je najviše i obilježio.”
Glavna vijest u Crnoj Gori
Crnogorske Vijesti prenose obavijest o Arsenovoj smrti, štoviše, Arsenova smrt je glavna vijest na portalu vijesti.me.
Radio-televizija Crne Gore podsjeća na dugu i bogatu karijeru Arsena Dedića. “Autor je i izvođač mnogih šansona te pobjednik mnogih festivala i jedan je od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj”, stoji na stranicama RTCG.
I Slovenci opširno o Arsenovoj smrti
Smrt Arsena Dedića dobila je veliki prostor i u slovenskim medijima. Delo ističe da ga se Slovenci posebno sjećaju po suradnji sa Zoranom Predinom s kojim je izdao zajednički album Svjedoci-Priče. Iako je surađivao i nastupao s više generacija slovenskih glazbenika, skladatelja i pjevača, Arsen je Slovenkama i Slovencima ostao u srcu najbliži svojom interpretacijom skladbe “Pegasto dekle” koju je otpjevao na festivalu Slovenske popevke u Ljubljani 1972. godine.
Lirski tekst o “dječaku duge kose” koji se prisjeća prve ljubavi prema djevojčici iz iste ulice kojoj je lovio leptire i brao ruže sa susjedova vrta, a ona ga nije primjećivala, napisala je pjesnikinja Elza Budau, a glazbu Jure Robežnik. Pjesma u Arsenovoj interpretaciji osvojila je drugu nagradu publike i stručnog žirija. U jednom intervjuu Dedić je prije pet godina naveo da su slovenski turisti ponekad znali pod prozorom njegove tada još žive mame u Šibeniku zapjevati pjesmu koja je u Sloveniji postala Arsenov zaštitni znak i veliki evergreen.
Slovenski portal 24ur ističe da je Arsen Dedić za svoja umjetnička postignuća dobivao odlikovanja i u Jugoslaviji i u samostalnoj Hrvatskoj.
RTV Slovenija Dedića opisuje kao iznimno plodnog umjetnika, a ističu da je njegova vjerojatno najpoznatija skladba “Ne daj se, Ines”, za koju je napisao tekst i glazbu, a interpretirao ju je glumac Rade Šerbedžija.
Slovenski mediji ističu da je Dedić tijekom duge karijere ostvario bogatu suradnju sa stranim glazbenicima poput Jacquesa Brela, Gina Paolija i Sergia Endriga, a rado je pomagao u karijeri i slovenskim kolegama. Između ostalog prevodio je slovenske tekstove kantautora Andreja Šifrera na hrvatski za Šifrerov hrvatski album.
U komentarima slovenskih čitatelja i gledatelja u medijima i na društvenim mrežama uz izražavanje sućuti obitelji najčešće se dijele snimke i video materijali s Arsenovim pjesmama “Pegasto dekle”, “Ne daj se Ines”, “Kuća pored mora”, njegovi dueti s Kemalom Montenom, te nastupi sa Radom Šerbedžijom.