1. Auti koji lako eksplodiraju
Povjerujete li onome što možete vidjeti u gotovo bilo kojem akcijskom filmu, dovoljan je sudar, pa čak i nešto malo prolivenog benzina da se automobil u hipu nasilno pretvori u plamteću buktinju.
Zgodno za podizanje adrenalina publici, ali nema puno veze sa stvarnošću, u kojoj benzin neće eksplodirati ako nije pomiješan s oko 93 posto zraka.
Iako su otkrivene razmjerno nedavno (nećete ih vidjeti u starim crno-bijelim filmovima), eksplozije automobila toliko su česte da ih gledatelji uzimaju zdravo za gotovo. Uglavnom, doživite li sudar, ne jurcajte van iz auta u paničnom strahu od eksplozije. Najvjerojatnije se neće dogoditi.
2. Zvuk putuje brzinom svjetlosti
Svjetlost, kao što zna maltene svako dijete, putuje brže od zvuka. Hollywood, čini se, nikad to neće shvatiti. Tako na filmu grom ne slijedi munju, već se odigravaju istovremeno. Vulkan eruptira, a vi eksploziju čujete odmah, umjesto sa zakašnjenjem. Na bojnom polju vidite istovremeno eksploziju i čujete detonaciju, bez obzira koliko udaljeni bili. Čak i sitne pojedinosti, poput prizora susreta bejzbolske lopte s palicom i zvuka udarca, događaju se u isti tren. Što se u igri ne bi nikad dogodilo.
3. Sve svijetli: Mit o radioaktivnosti
Filmaši će vas pokušati natjerati da povjerujete da je radioaktivnost zarazna i da od nje svijetlite u mraku. Odakle im ta zamisao? Od Simpsona? Možda, no istina je da će vas najčešći pojavni oblici radioaktivnosti učiniti radioaktivnim samo ako se radioaktivne čestice zalijepe za vas.
Radioaktivnost nije zarazna. Ako je netko izložen radioaktivnim neutronima iz atomskog reaktora, postat će i sam ponešto radioaktivan, ali sigurno neće svijetliti u mraku. To što radioaktivne tvari emitiraju svjetlost samo kad nalete na fosfor - kao što se događa u unutrašnjosti TV-cijevi - ne treba vas zabrinjavati.
4. Napucaš ga i on letiiii
U hrpi novijih filmova s puno borilačkih vještina (od Matrixa do Charlijevih anđela) ne možete pobjeći od lošeg poznavanja fizike. OK, akcijske scene izgledaju super, no u stvarnosti svaka akcija mora imati jednaku reakciju suprotnog predznaka. Dakle, kad vidite curetak kako nekog udarcem pošalje u drugi kut sobe, imajte na umu da bi u stvarnosti ona morala odletjeti na suprotnu stranu. Osim ako, naravno, nije oslonjena na zid ili neku drugu čvrstu površinu. Isto vrijedi i za korištenje oružja.
5. Legenda o padu
Nitko se više ne čudi kad onaj nesretni kojot iz crtića, vječno ganjajući Pticu Trkačicu, ode preko ruba litice, ostane visjeti u zraku dovoljno dugo da nam tužno mahne i onda padne u provaliju. U stvarnosti, autobusi i automobili to ne mogu učiniti, bez obzira koliko žestoko pritisnete papučicu gasa. Čak i ako vozite jako brzo, šanse da propadnete su poprilično velike.
Tijekom potresa u San Franciscu 1989. godine jedan je vozač prekasno uočio rupu na mostu. Vjerojatno nadahnut filmovima, ubrzao je i pokušao ju preskočiti. Nažalost, zakoni fizike i dalje su vrijedili, pa je pao u rupu i smrskao se na drugoj strani.
Filmove sa specijalnim efektima trebalo bi puštati uz upozorenje: "U ovom filmu prekrišili smo zakone fizike. Ne pokušavajte ovo kod kuće."
6. Zvuci znanosti
Recimo da gledate u slow-motionu jedan od tih prizora u kojima junaci pokušavaju jurećim autom preskočiti napuklinu u mostu. Često ćete ih čuti kako pritom vrište. No, problem je u tome što se njihovi glasovi ne mijenjaju. U stvarnosti, ako dva puta usporite pokret, frekvencija svih zvukova bi trebala pasti za čitavu oktavu. To znači da bi žene zvučale kao muškarci, a muškarci kao Henry Kissinger.
7. Je li bolja granata ili metak?
U filmovima, granate obično ubijaju samo osobu koja se nađe izravno iznad njih u trenutku eksplozije. Čovjek bi rekao da nam topništvo tom slučaju ni ne treba jer jedna granata ne napravi puno više od običnog metka. U stvarnom životu to je, naravno, drukčije – eksplozija topničke granate ubit će vas kako god stajali u odnosu na nju, ako ste dovoljno blizu.
8. Metak koji iskri
Meci koji iskre razmjerno su novija pojava u svijetu specijalnih efekata, a služe tome da publici vjernije dočaraju kako se junak za dlaku izvukao od porcije vrućeg olova. U stvarnosti, iskre ćete dobiti ako stružete željezom ili nekim drugim čvrstim metalom o tvrdu površinu (recimo, ciglu), zato što se komadići lomljivih materijala zagriju do usijanja i odlete. Problem je u tome što su meci uglavnom napravljeni od olova, gustog i mekog metala koji se minimalno tare o cijev pištolja. Jeste li ikad vidjeli da iz pištolja iskri kad se iz njega puca? Ne? Sad znate i zašto.
9. Zvuk putuje svemirom
Majka svih znanstvenih prigovora filmovima čija se radnja odvija u svemiru. Zvuk je vibracija zraka. Osjetite ga kad zrak vibrira bubnjiće u vašim ušima. U svemiru nema zraka, pa stoga ni zvuka. Ne biste čuli kolegu astronauta ni da vam urla nešto s metra udaljenosti. U filmu Aliens su pokušali popraviti tu zabludu, pa su ga najavljivali rečenicom: "U svemiru te nitko ne čuje kad vrištiš." I to je istina.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
