Otkada se imunizacija počela masovno primjenjivati, pojava nekih uobičajenih dječjih bolesti poput ospica ili hripavca (veliki kašalj) praktički je potpuno iskorijenjena. Imunizacija je zaštitila milijune djece od potencijalno smrtonosnih bolesti i spasila tisuće života. Zapravo, pojedine se bolesti pojavljuju tako rijetko da se roditelji znaju pitati je li cjepivo još uvijek potrebno.
To je shvaćanje samo jedno u nizu pogrešnih shvaćanja o imunizaciji. Istina je da većina bolesti protiv kojih se djeca cijepe još uvijek postoje u svijetu, iako se pojavljuju rijetko. Cjepivo još uvijek igra presudnu ulogu u zaštiti zdravlja djece. Pročitajte više o imunizaciji i otkrijte kako djeluje - i ne djeluje.
Čemu služi imunizacija
Cjepivo djeluje tako što priprema tijelo djeteta na borbu protiv bolesti. Svako cjepivo sadrži ili mrtve ili oslabljene klice (viruse ili bakterije) ili njihove dijelove koji uzrokuju određenu bolest.
Tijelo vašeg djeteta "vježba" borbu protiv bolesti tako što proizvodi antitijela koja prepoznaju specifične dijelove tih klica. To znači da će antitijela već biti na svome mjestu ukoliko vaše dijete ikada bude izloženo stvarnoj bolesti, i tijelo će se znati boriti, i neće se razboljeti. To se naziva imunitetom.
Istine i zablude
Nažalost, neinformiranost o cjepivima kod nekih roditelja može dovesti do odluke da ne žele cijepiti svoje dijete, izlažući tako njih i druge povećanom riziku od oboljenja. Za bolje razumijevanje prednosti i rizika cjepiva, razjasnimo nekoliko uobičajenih predrasuda.
· Imunizacijom će dijete oboljeti od bolesti protiv koje se cijepi.
To je najrašireniji strah. Kako bilo, nemoguće je oboljeti od bilo kojeg cjepiva na bazi mrtvih (ubijenih) bakterija ili virusa, ili samo dijela bakterije ili virusa. Samo ona cjepiva izrađena od oslabljenih živih virusa – poput MMR cjepiva – mogu uzrokovati da se kod djeteta razvije blagi oblik bolesti, ali to je gotovo uvijek u velikoj mjeri manje opasno od bolesti koja nastane kada je osoba zaražena pravim virusom. Rizik od oboljevanja putem cjepiva je vrlo mali.
· Ako su sva ostala djeca cijepljena, nema razloga cijepiti dijete.
Istina je da su šanse da dijete oboli niske ako su svi ostali cijepljeni. Ipak, ako jedna osoba želi izbjeći cijepljenje postoje velike šanse da o tome razmišljaju i drugi. A svako necijepljeno dijete daje tim izrazito zaraznim bolestima dodatnu šansu za širenjem. To se zapravo i dogodilo između 1989. i 1991. godine u SAD-u kada je došlo do epidemije ospica. Slična pojava hripavca pogodila je Japan i Veliku Britaniju '70-ih, nakon smanjenja broja imunizacija.
Iako je imunizacija u Hrvatskoj propisana zakonom, ne postoji pouzdani način na koji se može znati je li svako dijete s kojim vaše dijete dolazi u kontakt cijepljeno, naročito u današnje vrijeme kada veliki broj ljudi putuje po cijelom svijetu. Najbolji način na koji možete zaštiti dijete je da ga cijepite.
· Cjepivo nije 100% sigurno. Zašto bi onda izlagali dijete neugodnim ubodima?
Rijetko koja stvar u medicini djeluje sa stopostotnom sigurnošću, ali cjepivo je jedno od najpouzdanijih oružja u borbi protiv bolesti (djeluju u 85 do 99 posto slučajeva). Uvelike smanjuju djetetove šanse od ozbiljnih bolesti (pogotovo ako govorimo o općoj procjepljenosti, odnosno da ih sve više ljudi koristi) i daju bolestima manje šanse da se prošire među populacijom. Teško je gledati kako dijete prima injekciju, ali kratkotrajna bol nije ništa u odnosu na bolove koje mogu uzrokovati potencijalno smrtonosni difterija, hripavac ili ospice.
· Djeca mogu loše reagirati na cjepiva.
Najčešće su reakcije neznatne, poput crvenila i oticanja na mjestu uboda, povišene temperature i osipa. Iako, u rijetkim slučajevima, cjepiva mogu izazvati napadaje ili ozbiljne alergijske reakcije, šanse da će se to dogoditi su manje od onih da će dijete oboljeti ako se ne cijepi. Svake se godine cijepe milijuni djece i većina njih ne iskusi značajnije popratne reakcije.
U međuvremenu, znanstvenici stalno rade na poboljšanju sigurnosti imunizacije. Američko pedijatrijsko društvo, još od 1991. godine, savjetuje liječnicima da koriste cjepiva za difteriju, tetanus i hripavac koja uključuju samo pojedine dijelove bakterije hripavca umjesto onih s cjelovitim mrtvim bakterijama. Acelularno se cjepivo protiv hripavca (DTP) počelo koristiti i u Hrvatskoj, a povezano je s još manjom pojavom popratnih reakcija kao što su povišena temperatura ili napadaji.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
