Čak i parovi koji su se oko svega slagali mogu dolaskom djeteta otkriti da nemaju puno toga zajedničkog. Neke od tih razlika mogu se brzo riješiti, ali neke mogu izazvati prave konflikte.
Ne moraju sva roditeljska razmimoilaženja nužno biti loša. Za dijete je čak i zdravo da bude izloženo različitim razmišljanjima. Ne morate se slagati oko svega, ali morate uvažavati tuđe stajalište.
Puno je važniji način na koji pokazujete razmimoilaženje u mišljenjima od toga da se u svemu slažete. Nudimo vam nekoliko uobičajenih problema koje uzrokuju roditeljske nesuglasice i moguće načine za njihovo rješenje.
Pitanje sigurnosti
Problem: Laura vjeruje da beba treba živjeti u sigurnom i zaštićenom svijetu: bez šipki, odvijača ili bilo kakvih oštrih predmeta. Njezin muž misli da će dijete biti sigurnije što prije nauči rukovati opasnim predmetima.
Moguće rješenje: Majke obično opominju dijete da pazi, dok očevi potenciraju da dijete proba što više stvari. Neki psiholozi takva razmimoilaženja o pitanju sigurnosti vide kao zdravu stvar – u najboljem interesu djeteta je da ima roditelja koji ga ohrabruje na riskiranje i roditelja koji ga upozorava na mogući rizik. U suprotnom, dijete bi moglo odrasti misleći da je u stalnoj opasnosti ili imati lažan osjećaj sigurnosti.
Jedan od načina na koji vi i vaš partner možete izbjeći nevolje je raspraviti, odgovorno i jasno, o osnovama sigurnosti – poput pitanja koji sve simptomi zahtijevaju mišljenje liječnika ili koliko nadzora dijete treba u određenoj dobi.
Neke prepirke mogu biti riješene i uvođenjem treće osobe, poput pedijatra ili prijatelja. Naprimjer, ako se pedijatar složi da je dijete od dvije godine premalo za igranje s pravim alatom, partner bi se trebao složiti s tim mišljenjem.
Prehrana
Problem: Marko nije baš bio sretan kada je vidio kutiju čokoladnih pahuljica na kuhinjskom stolu. "Nije da naša djeca jedu šećer svaki dan za doručak...", prigovorio je supruzi. Mislio je da će djeca ako pojedu samo jednu čokoladnu pahuljicu odbiti jesti normalne kukuruzne pahuljice.
Moguće rješenje: Roditelji dvoje oko hrane – od toga koji slatkiš djeci treba dati kao nagradu, do toga koliko komadića piletine trebaju pojesti.
Dobra je vijest što je u većini slučajeva roditeljski strah neutemeljen. Na neki način, Markova supruga je u pravu. Dok god djeca imaju normalnu težinu i zdrava su, nema razloga striktno se držati doručka sa "zdravim" pahuljicama - ili, što se toga tiče, inzistirati na tri glavna obroka, bez slatkiša ili bilo kojem drugom pravilu o prehrani što ga smisle dobronamjerni roditelji.
S druge strane, stalno prepiranje oko hrane može biti uznemirujuće za obitelj. U idealnom slučaju – dogovorit ćete se – davat ćete djeci zdravi doručak, ali povremeno i slatkiš između glavnih obroka. Ali ako nemožete postići dogovor, jedan je od načina je da netko od roditelja bude "ovlašten". Naprimjer, ako mama priprema doručak – ona odlučuje što će se jesti, ako tata kuha – on odlučuje.
Još jedna mogućnost: Složite se oko toga koje su namirnice strogo zabranjene (npr. gazirana pića ili fast food), a ostalo neka bude podložno kompromisu.
Dileme oko razvoja
Problem: Nikola želi da se njegov 2,5-godišnji sin odvikne od pelena, prije nego što mu supruga za četiri mjeseca rodi blizance. Zato mu je rekao da više neće mijenjati njegove prljave pelene. Dijete je počelo plakati, a njegova se supruga Katarina razljutila jer je uznemirio dijete.
Moguće rješenje: Kada su u pitanju razvojne vještine roditelji moraju postići dogovor. Ako jedan roditelj forsira dijete da nešto postigne, a drugi ne - dijete može postati zbunjeno.
Još neke stvari oko kojih morate biti na istoj valnoj duljini: vrijednosti (npr. je li vam važnije postići kompromis ili pobijediti), odgojne mjere (poput udaranja po guzi ili kažnjavanju), očekivanja u obrazovanju (inzistiranje na tome da bude odlikaš ili prihvaćanje nekog razumnog uspjeha). Na to morate pripaziti jer ta područja utječu na djetetov osjećaj vlastitog identiteta i samopoštovanja.
Prvi je korak da shvatite kako su se razvijali vaši stavovi. Često se dogodi da nas djeca podsjete na poteškoće koje smo imali u djetinjstvu. Jednako je bitno razumjeti sustave vrijednosti vaših roditelja, obitelji i društvene tradicije.
Kako biste postigli sporazum, možda ćete oboje morati odustati od nekih dugogodišnjih navika i tradicija kako biste stvorili nove za vašu obitelj. Što god činili nemojte govoriti: "Moja mama to nikada nije tako radila."
Ako se i dalje ne možete dogovoriti, možda biste se trebali posavjetovati s osobom kojoj oboje vjerujete. To ne mora nužno biti profesionalac, popričajte s prijateljima ili rodbinom. Bilo koja osoba od iskustva može pomoći.
Prepirke oko uspavljivanja
Problem: Sara uvijek bebu nosi na rukama dok je uspavljuje – bez obzira u koje doba dana ili noći. Njezin muž Walter, kada supruge nema, pusti bebu da plače, ponekad i dulje od 20 minuta.
Moguće rješenje: Raspravite o problemima sa spavanjem prije odlaska u krevet. Potpuno svjesni i budni bit ćete spremniji postići plan nego kada se naglo probudite.
Dobar početak je usvajanje činjenice da je svako dijete jedinstveno i da čak ni stručnjaci ne mogu otkriti metodu koja će nemirnom djetetu sigurno pomoći zaspati. Prema tome, pristup bez pristupa – čak i kada su potpuno oprečni, poput Walterovog i Sarinog – nije dobar! Umjesto toga, složite se da svakom pristupu date razumnu šansu (recimo tjedan dana), prije nego što probate neki sasvim drugačiji način.
Gledanje televizije
Problem: David, koji je kao dijete rijetko gledao TV, misli da to loše utječe na kvalitetu obiteljskog života. "Ponekad dođem kući i vidim da su upaljena tri televizora odjednom. Nitko ne priča, svi samo zure u kutiju".
Moguće rješenje: Pitanje povlastica – tko, koliko i s koliko godina – može biti pravi izvor napetosti, ali važno je napomenuti da su to ipak samo minorne brige. Često naginjemo tome da donosimo odluke na osnovu toga što je nama kao djeci bilo dozvoljeno – zato rasprave mogu biti toliko žestoke.
Pronađite kompromis (ograničite gledanje televizije, ali ga nemojte automatski isključivati kada to vrijeme istekne) ili se složite o neslaganju (dogovorite se da roditelj koji brine o djeci u određenom trenutku i odlučuje).
Što god činili, ne shvaćajte konflikte kao prijetnju, upozoravaju stručnjaci. Otkrijte tko ima jače osjećaje oko nekog problema. Recimo, ako je tati više stalo do toga da djeca ne gledaju TV nego do toga koliko slatkiša pojedu, onda se mama može složiti oko pitanja televizije, a tata prestati donositi slatkiše svaki put kada dođe kući (u tom bi slučaju on trebao i smisliti aktivnosti kojima će zaokupiti djecu dok vi kuhate večeru).
Postoje granice preko kojih ćete morati prijeći, ali nemojte nikada ispravljati jedno drugo pred djecom; ostavite raspravu za kasnije, kada ste sami.
Niti jedan posao nije toliko važan i ne uključuje toliko vaše inventivnosti, vrijednosti i samosvijesti koliko to zahtijeva odgoj djeteta. Kod tako velikog zalogaja, nije ni čudno da su emocije uzburkane i da obična prepirka može prerasti u strastvenu svađu. Dobra je vijest da roditeljsko neslaganje ne mora biti traumatično za djecu – može čak biti bolje nego odrastati u domu gdje se roditelji u svemu slažu.
Kada djeca slušaju kako roditelji iznose različita mišljenja i gledaju kako zajednički pronalaze rješenje, zapravo uče o kompleksnosti ljudskih odnosa, a to je i dobra lekcija o tome kako se ljudi mogu slagati.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
