|
| Kamo s balegom? |
|
 |
|
| Znanstvenici i dalje ozbiljno razmatraju mogućnosti kako se okoristiti probavnim plodovima krava, a ujedno i spasiti atmosferu od emisije opasnih plinova. Ovaj put na tapeti je 'đubrivo'. |
|
Kravlja balega prilikom razlaganja na "sastavne" dijelove producira dva dominantna plina – dušikov (atotni) oksid (N2O) i metan (CH4), koji zagrijavaju atmosferu daleko više od ugljičnog dioksida, glavnog krivca za klimatske promjene.
Naime, N20 je čak 310 puta jači, a CH4 21 put od dobro nam znanog C02, stoga ne čudi interes znanstvene zajednice za ovaj nusprodukt kravlje probave.
Ovih su dana predstavljena dva moguća scenarija na temu "što s balegom". Prema prvome se ugljen sagorijeva za energiju, a balega ostavlja da se prirodnim putem raspada, od čega zapravo imamo više štete nego koristi. U drugom se balega anaerobno razgrađuje da bi se proizveo bioplin, koji potom sagorijeva i time se uravnotežuje upotreba ugljena.
Anaerobnim razgrađivanjem, sličnom procesu kompostiranja, balega se pretvara u bogat izvor prirodnog plina koji se potom radom standardnih mikroturbina može koristiti u proizvodnji struje.
Na primjeru SAD-a to bi značilo 100 milijardi kilovat sati, odnosno alternativno snabdijevanje tri posto energetskih potreba i zadržavanje velike količine plinova (99 milijuna tona/4% ukupnih stakleničkih emisija) podalje atmosfere.
Prethodni članci:
Biogorivo ili ne biogorivo? (02.05.2008.)
Koliko krave zapravo... zagađuju? (22.01.2008.)
Kravama klokanov 'prdac' (07.01.2008.)
|
|
| Net.hr |
| 24.07.2008. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
kolumna |
 |
|
|
|
|
|
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
