|
| Stižu ribe iz toplih mora |
|
 |
| Foto: Igor Petrovski / CROPIX | |
| Zbog zagrijavanja mora i negativnog utjecaja čovjeka na okoliš, u Jadranu su postale uobičajene neke vrste riba, rakova i puževa koje su do sada obitavale samo u toplim morima. |
|
S druge strane, zbog novih predatora poremetila se ravnoteža hranidbenog lanca pa udomaćene vrste nestaju.
Jadransko more se zagrijava. Dugoročno gledajući to su velike promjene. Međutim, na život u moru više utječu kratkoročni šok-efekti, kaže prof. dr. Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Šok-efekte proizvodi uglavnom čovjek, a to su zagađenje iz velikih luka i rijeke Po, prelov ribe te uništavanje prirodnog habitusa, primjerice devastacija morskog dna kod vađenja prstaca.
Papaline i srdele neće nestati, ali će nestati vrste kao što su morski psi, raže, morske mačke.
Antropogeni utjecaj najizraženiji je preko ribolovnog pritiska, koji u najvećoj mjeri ugrožava riblje populacije, a pogotovo populacije hrskavičnjača (riba poput morskih pasa, raža, morskih mačaka), kaže stručnjak splitskog instituta.
Već desetak godina u Jadranskom moru sve do Tršćanskog zaljeva ribari pronalaze ribu lampugu iz Jonskog mora, vrstu koja voli topla mora.
Sve je češća i srdela golema koja ne može preživjeti temperaturu nižu od deset stupnjeva. Kada zimi bura rashladi more ta vrsta ugiba, pa su tako na talijanskoj strani Jadrana izvukli tonu i pol uginule ribe.
"Osamdesetih godina tek se poneki primjerak ribe strijelko mogao naći samo u dubrovačkoj ribarnici, da bi 2004. u Tarskoj vali ulovili tonu i pol ove ribe sasvim netipične za sjeverni Jadran", rekao je dr. Dulčić Novom listu.
Posebno je zanimljiva riba strijelko (Pomatomus saltator), koja je sada postala brojna prije svega na području neretvanskog kanala i zbog svoje ishrane ciplima i drugim vrstama utječe na lokalno ribarstvo.
"Ribari u tim područjima negoduju jer količina ulovljenih cipala u njihovim mrežama opada, a u isto vrijeme nisu dovoljno obaviješteni o tome da je ova riba također ukusna i može predstavljati alternaciju, odnosno može postati gospodarski značajna", napominje Dulčić.
Neke ribe prate brodove, pa su tako Slovenci u koći blizu Pirana ulovili jato Therapon therapsa, ribe koje nema u Mediteranu.
"Ta je vrsta lesepsijski migrant, što znači da je podrijetlom iz Crvenog mora i da je preko Sueskog kanala došla u Mediteran, u ovom slučaju u Jadran", pojašnjava Dulčić.
"Još uvijek nismo u mogućnosti uočiti u potpunosti posljedice klimatskih promjena na živi svijet u moru. Status spomenutih vrsta trebalo bi i dalje pratiti jer one mogu poslužiti kao pokazatelji promjena u okolišu. Na kraju treba spomenuti da, osim klimatskih promjena, i drugi faktori mogu utjecati na pojavu neobičnih ili egzotičnih vrsta u Jadranu: balastne vode, rekreacijski čamci, sidra, lanci te nove uzgojne vrste u marikulturi", upozorava dr. Dulčić.
| Pomaknute granice |
Nekoliko ribljih vrsta, rijetkih ili vrlo rijetkih u Jadranu, danas je znatno brojnije i postupno se pomiče prema srednjem i sjevernom Jadranu, kao što su vladika arbanaški (Thalassoma pavo), papigača (Sparisoma cretense) , strijelko (Pomatomus saltator).
Druge su potpuno nove vrste za Jadran, poput oštrozube ribe guštera (Saurida undosquamis), atlantske napuhače (Lagocephalus lagocephalus), narančasto-točkaste kirnje (Epinephelus coioides) ili kožastog kostoroga (Stephanolepis diaspros). |
|
|
| Net.hr |
| 14.07.2008. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
kolumna |
 |
|
|
|
|
|
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
