|
| Teče organski mliječno |
|
 |
|
| Sa sve većim brojem proizvoda koji se ponose naljepnicom (i cijenom) 'organsko', pitanje je vremena kada će i takvo mlijeko preplaviti i naše police. Koja je razlika između 'ovog' i 'onog'? |
|
Milijeko 'organskog' porijekla na zapadu ili vole ili mrze. Razlog? Okus. Za razliku od 'običnog' mlijeka, ono s naljepnicom 'organsko' ima slađi okus, ali i traje dulje, čak i do mjesec dana.
Organsko je porijeklom sa farmi koje na svojim kravama ne koriste hormone kako bi se stimulirala proizvodnja mlijeka, niti su životinje tretirane antibioticima, stoga obzirom na malobrojnost takvih gospodarstava takvom mlijeku treba dulje da stigne od proizvodne točke
A do prodajne točke B i nužno je da bude dugotrajnije. No koja korist od organskog ako se pribjegava 'kemiji'? Tajna je u zagrijavanju.
Naime, dok se klasičnim procesom pasterizacije mlijeko zagrijava ili na 63 stupnjeva (tijekom 30 min) ili na 71 C tijekom 15 sekundi, organsko se mlijeko tretira procesom UHT (ultra high temperature).
Sama riječ govori da se radi o zagrijavanju na jako visokim temperaturama, do čak 138 Celzijusa čime se u dvije do četiri sekunde ubijaju sve bakterije koje mogu djelovati na kvalitetu mlijeka.
I dok se klasično, pasterizirano mlijeko može držati do dva tjedna, UHT mlijeko samo na policama može biti i do šest mjeseci, a nije ga ni potrebno držati u frižideru.
Za razliku od američkih proizvođača, većina europskih koristi upravo ovu metodu 'dezinfekcije' koja sa sobom donosi i drugačiji okus mlijeka – slađi.
Visokom temperaturom karameliziraju se šećeri, ali i uništava određena količina vitamina te proteina koji djeluju u pretvorbi mlijeka u sir.
Izvor: Scientific American
|
|
| Net.hr |
| 09.06.2008. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
kolumna |
 |
|
|
|
|
|
|