|
| Promjena klime donosi i bolesti |
|
 |
|
| U Hrvatskoj se može očekivati povećanje broja jako toplih dana, donekle će opasti broj hladnih dana, oborine će biti intenzivnije, ali kraćeg intenziteta, a javljat će se i više sušnih razdoblja. |
|
Ako bi u području sadašnje umjerene klime, u kojoj se nalazi i Hrvatska, došlo do promjena karakterističnih za klimu tropskog pojasa, logična bi bila i pojava bolesti iz tih krajeva, rečeno je u četvrtak na tribini Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba (ZJZ) o globalnom zatopljenju, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje.
Epidemiolozi ne isključuju ni pojavu malarije, koja se danas uspješno eliminira, ali ni drugih bolesti kojima pogoduju topli i vlažni uvjeti, posebice stoga što nema nijedne bolesti na koju klima nema utjecaja.
"Toplotni udari ljetne vrućine, poplave, tropski insekti, sve to ostavlja mogućnost pojave novih bolesti, uz one koje se već vežu za oštećenje ozonskog omotača", kazao je dr. Dinko Puntarić iz zagrebačkog ZJZ.
Podsjetio je na povećanje pojave sunčevih opeklina i zloćudnih tumora kože kod stanovništva u područjima s ozonskim rupama, te da oštećenje ozonskog omotača i povećano propuštanje sunčevog UV-B zračenja dovodi i do ukupnog smanjenja otpornosti organizma.
"Od 1965. godine prosječno globalno oštećenje ozona je 5 posto po desetljeću, a od sredine 80-ih pojavljuju se rupe u ozonskom omotaču", dodao je.
Krešo Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kazao je da se u idućih 100 godina predviđa povećanje temperature na zemlji od 3 do 5 stupnjeva, s tim da će se više promjena događati na sjevernoj Zemljinoj polutki.
"U Hrvatskoj se može očekivati povećanje broja jako toplih dana, donekle će opasti broj hladnih dana, oborine će biti intenzivnije, ali kraćeg intenziteta, a javljat će se i više sušnih razdoblja, osobito u ljetnim mjesecima", kazao je Pandžić.
Valovi vrlo visoke temperature mogu vrlo nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi, napomenuo je.
Iznio je poznate činjenice da je uslijed industrijskog razvoja došlo do porasta koncentracije stakleničkih plinova, prije svega ugljičnog dioksida (CO2), što za posljedicu ima vrlo ubrzane klimatske promjene, otapanje leda na Antarktiku, dok se otapanje na Grenlandu, zbog velike nadmorske visine, ne predviđa.
Procjenjuje se da bi trebalo 50 do 100 godina da se Zemlja vrati u prirodno stanje, ako bismo trenutno prestali s ispuštanjem štetnih plinova, podsjeća Pandžić.
No, da se stanje neće popraviti već da će se još pogoršati, uvjeren je profesor Vladimir Lay iz Hrvatskog centra znanja za okoliš, ustvrdivši da "tamo gdje je profit glavna sila, klima i zdravlje ljudi stavljaju se na sporedno mjesto".
"Glavi zagađivač, SAD, u atmosferu ispušta 25 posto CO2, lani ih je Kina čak i pretekla, a nema naznaka da će s tim prestati jer je naftni industrijski lobi prejak", ističe Lay.
U Hrvatskoj su, kako tvrdi, "šampioni ispuštanja CO2" energetska industrija - HEP i INA, i oni "drže u šaci hrvatsku vlast".
|
|
| Net.hr|Hina |
| 03.04.2008. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
kolumna |
 |
|
|
|
|
|
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
