|
| Ni etanol nije zdrav |
|
 |
|
| Novo istraživanje upućuje da bi korištenje etanola moglo uzrokovati najmanje toliko štete koliko i korištenje benzina. Rak, astma, pad imuniteta neki su od scenarija za 2020. godinu. |
|
Kad bi svaki automobil u SAD-u vozio na gorivo napravljeno pretežno od čistog etanola umjesto od benzina, znatno bi se povećao broj smrti uzrokovan respiratornim problemima te broj ljudi na bolničkom liječenju zbog problema s dišnim putovima.
Na takav scenarij upućuje nova studija koju je izradio Mark Z. Jacobson sa sveučilišta Stanford.
"Etanol se promovira kao čisto i gorivo iz obnovljivih izvora koje će smanjiti globalno zatopljenje i zagađenost, no naši rezultati pokazuju da mješavina goriva s visokim udjelom etanola predstavlja jednaku ili čak veću opasnost za zdravlje ljudi nego benzin, koji već neko vrijeme uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme", ističe profesor Jacobson.
Za istraživanje je koristio sofisticirani računalni model da bi simulirao kvalitetu zraka u godini 2020., u kojoj se u SAD-u očekuje veća dostupnost i korištenje vozila pogonjenih etanolom. "Na kemikalije koje izlaze iz ispuha utječu brojni čimbenici uključujući kemijske reakcije, temperaturu, sunčevu svjetlost, oblake, vjetar i padaline. Povrh toga, zdravlje općenito ovisi i o izloženosti tim kemikalijama u zraku, što se razlikuje od regije do regije. Istraživanje etanola kao goriva prvo je koje je uzelo u obzir različitu naseljenost, gustoću stanovništva te međuodnose u okolišu", objašnjava Jacobson.
Znanstvenici njegova tima proveli su brojne računalne testove simulirajući atmosferske uvjete širom SAD-a za godinu 2020., s posebnim naglaskom na Los Angeles.
"Budući da Los Angeles povijesno gledano ima najzagađeniji zrak u SAD-u, jer je testno mjesto za gotovo sve propise vezane uz zagađenost zraka i zato što tamo živi šest posto populacije, bio je idealan i za proširenu studiju", istaknuo je Jacobson. Računalo je programirao da simulira kvalitetu zraka i napravi usporedbe za dva scenarija. Prvo, s flotom vozila (svi automobili, kamioni, motocikli…) s benzinom kao pogonskim gorivom protiv flote vozila pogonjene E85, popularnom mješavinom 85 posto etanola i 15 posto benzina.
Zaključeno je da E85 vozila umanjuju razinu dva kancerogena elementa u zraku – benzena i budadiena, ali povećavaju razine dva druga – formaldehida i acetaldehida. Posljedica: broj karcinoma za E85 bio je podjednak broju onih koji su posljedica korištenja benzina. "Međutim, u nekim dijelovima zemlje, E85 znatno povećava količinu ozona, glavnog sastojka smoga", ističe Jacobson.
Udisanje ozona, čak i vrlo malih količina, može smanjiti kapacitet pluća i dovesti do upale plućne maramice, pogoršati astmu i izbaciti iz ravnoteže ljudski imunosustav. To nije rekao Jacobson nego američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da svake godine 800.000 osoba umre zbog udisanja ozona i ostalih kemikalija iz smoga.
"U našem istraživanju, E85 povećava smrtnost vezanu uz ozon u SAD-u za otprilike 200 osoba godišnje u usporedbi s benzinom, od čega se oko 120 tih smrtnih slučajeva događa u Los Angelesu. Tako povećana smrtnost predstavlja porast od oko četiri posto u SAD-u i oko devet posto u Los Angelesu u odnosu na predviđenu smrtnost vezanu uz ozon u odnosu na benzinom pogonjena vozila u 2020. godini", kaže Jacobson.
Štetno djelovanje E85 bit će jednako bez obzira na način dobivanja etanola – iz kukuruza, šećerne trske ili neke druge biljke. "Danas se puno ulaže u etanol, a naše istraživanje upućuje da bi korištenje E85 moglo uzrokovati najmanje toliko štete koliko i korištenje benzina koji već danas godišnje uzrokuje oko 10.000 prijevremenih smrtnih slučajeva u SAD-u vezano uz udisanje ozona i raznih čestica iz ispuha nagomilanih u smogu. Stoga je logično pitati se: ako već ne stječemo neku prednost za zdravlje, zašto nastavljamo promovirati etanol i ostala biogoriva", kaže Jacobson, istaknuvši da je mnogo bolji smjer razvijati elektromobile, pogon s ćelijama goriva te proizvoditi struju uz pomoć vjetroelektrana i solarnih ćelija.
Vozila pogonjena strujom ne ispuštaju štetne tvari u atmosferu i ne zahtijevaju nikakvo ili minimalno zadiranje u zemljište, za razliku od etanola za čiju bi proizvodnju gomilu zemlje trebalo pretvoriti u polja kukuruza, šećerne trske ili sličnih biljaka. "Stoga bi bilo suludo da se klimatska, zdravstvena i energetska pitanja pokušavaju riješiti tehnologijom koja ne pokazuje bitne prednosti", zaključuje američki znanstvenik.
|
|
| Net.hr|Marijana Mikašinović Jambrović |
| 05.11.2007. |
|
 |
|
|
|
| | |
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
