|
| Kod kuće je najgore |
|
 |
|
| Čak 65 posto vremena provodimo u kući, 25 u nekom drugom zatvorenom prostoru, od 5 do 7 u autu, tramvaju, autobusu…, a manje od 5 posto na zraku, uvjereni da će nas njegova zagađenost doći glave. |
|
Sredstva za čišćenje, popularni mirisi za dom i odjeću, kemijski tretirano drvo, svemirsko posuđe, fine naslage prašine, kozmetika s raznim slovnim i brojčanim oznakama o kojima pojma nemamo, cigaretni dim, čuda tehnike kojima se okružujemo… sve su to izvori zagađenja u našim oazama, kućama, u koje se povlačimo u strahu od ispušnih plinova, smoga i općenito zagađenog okoliša. A zagađenje unutar naših domova i veće je, pokazuju neke studije, nego u industrijskim središtima s gustim kamionskim prometom!
Nekim je mjerenjima u zraku i prašini domova pronađeno oko 90 kemikalija. Pojedinačno, količina i vrsta tih kemijskih elemenata i spojeva neće ozbiljno narušiti zdravlje, ali duga izloženost kombinaciji ftalata, fosfata, arsena, olova, žive… svakako nije zdrava.
Nažalost, istraživanja zagađenosti u domovima daleko su od istraživanja zagađenosti okoliša.
Što možemo napraviti? Okružiti se s manje plastike, a više bioplastike, prirodnim materijalima poput jute, vune i pamuka, kupovati igračke bez PVC-a, potražiti ekološki prihvatljiva sredstva za čišćenje, cipele ostavljati pred vratima, ako se susjedi s tim slažu… Ili, jednostavno, češće izađite na – zrak!
|
|
| Net.hr |
| 01.11.2007. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
kolumna |
 |
|
|
|
|
|
|