www.net.hr
  srijeda, 19.11.2008.   trosjed trosjed   gamebox gamebox   chat chat   forum forum   freemail freemail   registracija korisnika registracija korisnika  
net.hr | infocentar | webcafe  

beth maceoin
HOMEOPATIJA
tatjana rutonić
PORUKE TIJELA
carolee bateson koch
ALERGIJE - PRIKRIVENA BOLEST
pavle bakarić
MASLINA I MASLINOVO ULJE
Potkopavanje budućnosti
Društvo koje omalovažava žene samo sebi kopa jamu jer prvenstveno one odgajaju klince. Nesretna žena koja ne cijeni sebe teško će naučiti djecu da budu sretna.

Sve druge kulturalne razlike su samo detalji. Društva u kojima su žene ravnopravne i cijenjene najnaprednija su i najsretnija.

"Pod napretkom ne podrazumijevam toliko ekonomski i tehnološki napredak, mada se i tu mogu vidjeti povezanosti - koliko socijalnu i emocionalnu kvalitetu života", kaže socijalna pedagoginja Kosjenka Muk.

Neka društva podcjenjuju žene na suptilne, manje očite načine, ali i to ima svoju cijenu.

Međutim, žene su i te koje su u prvom redu odgovorne za promjenu.

"Prema mom iskustvu, čini mi se da žene češće i otvorenije kritiziraju muškarce nego obrnuto. Zapravo, mnogi muškarci koje poznajem govore ljepše o ženama nego o muškarcima", kaže Muk.

"S obzirom na prirodu mog posla, nije vjerojatno da je to stav 'prosječnog' muškarca. Kad bih imala više kontakta s prosječno emocionalno zrelim muškarcima, možda bih imala drugačiji dojam."

Kritiziranje muškaraca je stav žrtve, a ne konstruktivno ponašanje. Od mnogih muškaraca ne može se očekivati da budu motivirani da poštuju žene jer takav stav potječe iz dječjih osjećaja kojima kriticizam neće pomoći.

Dječaci odgojeni u društvima koja diskriminiraju žene nalaze duboko olakšanje u shvaćanju kojeg su sami spola, te se pokušavaju ponašati što je 'muževnije' moguće kako bi 'zaslužili' slobodu i poštovanje koje dobivaju drugi muškarci.

Čak i kad to ne bi činili, društvo bi ih na to prisililo, kroz odbacivanje i ponižavanje ako bi pokazali imalo 'ženskasto' ponašanje. Ponekad njihove majke i sestre podržavaju takvo stanje jednako koliko i očevi i braća.

Neke majke još uvijek manje potiču i ohrabruju svoje kćeri (i sestre, snahe, susjede...) nego sinove, očekuju manje od njih i manje ih cijene. Nesvjesno, takav stav proizlazi iz stava koji ta žena ima o sebi i o vlastitom spolu.

Snaga majčinog utjecaja
Majka ima mnogo dublji utjecaj nego otac na temeljne dojmove koje će dijete od samog početka stvarati o sebi i svijetu koji ga okružuje.

Što je dijete mlađe, to su dublji i temeljniji ti dojmovi, a u prvih nekoliko mjeseci, ponekad i godina, majka je u pravilu ta koja je daleko najbliža djetetu.

Ne izostavimo niti prenatalni period, za koji vjerujem da je barem jednako tako važan. Ne umanjujem ulogu oca u odgoju, no on obično ipak nema toliko dubok utjecaj na temelje djetetovog emocionalnog sklopa koliko to ima majka.

"U radu s ljudima", kaže Muk, "obično otkrivam da je osobama čija je majka bila emocionalno nezrelija od oca, obično mnogo teže promijeniti sliku o sebi, nego osobama čiji je otac bio onaj manje zreo, što zahtijeva više vremena i truda".

Utjecaj oca
Otac utječe na oblikovanje osobnosti i uvjerenja, te na mnoge obrasce koji kasnije osobi mogu stvarati probleme, ali ipak manje utječe nego majka na onaj najdublji, najosnovniji doživljaj sebe.

Preuzimanje odgovornosti za promjenu znači u prvom redu učiniti vlastiti život sretnim, stvoriti atmosferu poštovanja za sebe i svoje kćeri i ne prihvaćati ništa što podržava predrasude (primjerice, slanje djevojčica na dječje izbore ljepote).

Djela, a ne riječi
Promjena se ne može nametnuti agresivno. Žena treba biti nježna, ali ustrajna. Promjenu će najbolje potaknuti vlastitim ponašanjem kao primjerom.

Djeca ponajviše uče na temelju promatranja ponašanja drugih, a i mnogi odrasli nastavljaju djelomice učiti na taj način. Same riječi, pogotovo ako su kritične, neće polučiti željeni rezultat.

Više:
Centar Angel

Net.hr
23.01.2007.



kolumna
Tomica Šćavina:
PSIHOS
Dijalog srca i uma
Riješite se elektroničkog otpada
Nova revolucija: Od CO2 do goriva
Pobjeda propeglanog zeca
Reciklažna kanta
APBerlin od sada vozi zeleno
AFPSolarni taksi za Ban Ki-muna
Grad bogat izmetom
Novi život avionskog sjedala
Večernji listPET ambalaža opet na ulicama?
Bijeg u eko-grad
U mašinu žeton i šalicu vode
Kutija, aktovka ili možda stol?
Život u piramidi smeća
Sve manje guma završava u prirodi
Šokantno ubojstvo kita i mladunčeta
Leonardo zove na uzbunu
Suočite se sa svojim slonom
Green lifestyle za idiote
Alicia se skinula za PETA-u
Goli na ledenjaku
Čovjek i priroda na Antarktiku
Ljetna avantura na Risnjaku
Vruća bilogorska žetva
Fina jela od raži
Brinem za okoliš
Posljednjem gorili se traži ženka
Odlagalište smeća za 60 milijuna eura
Nova revolucija: Od CO2 do goriva
Eko Dalmacija
Tuna pred istrebljenjem
Kraj XC lige u Varaždinu
EU na putu ispunjavanja ciljeva Kyota
Pobjeda propeglanog zeca
Zaštita arktičkih resursa
Riješite se elektroničkog otpada
Nova revolucija: Od CO2 do goriva
Razvoj auta na vodik stoji 200 milijardi $
Reciklažna kanta
Pola života ode na vodu
Voda u cipelama
A na obali smeća...
Korak po korak do ekovrta
Jesu li štedne isplative?
Odzvonilo klasičnim žaruljama
Joga – razgibavanje ili mistika?
 
(c) 2000-2008 Adriatic Media Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja. Marketing. Impresum.