|
| Zbogom rasipnoj gradnji |
|
 |
| Južno pročelje Ytongove tipske niskoenergetske kuće | |
| Novi propis o uštedi toplinske energije za svaku novu zgradu predviđa obaveznu energetsku iskaznicu. Troškovi gradnje štedljivih, niskoenergetskih kuća su nešto viši, ali se brzo isplate. |
|
Svaka obiteljska kuća, stambena zgrada, poslovni toranj, škola, dječji vrtić, dom zdravlja, i općenito bilo koja zgrada u Hrvatskoj od 1. srpnja mora biti - štedljiva, piše Jutarnji list.
Propis o uštedi toplinske energije i o toplinskoj zaštiti u zgradama, autora mr. sc. Vladimira Šimetina, traži da svaki projekt na temelju kojega se bude tražila lokacijska i građevinska dozvola morati imati i energetsku iskaznicu zgrade.
Profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu dvadeset se godina bori za afirmaciju sunčanih, niskoenergetskih i pasivnih kuća.
Prvu je sunčanu kuću projektirao 1982. godine, a prva, koja je izvedena u Mariji Bistrici 1984., investitoru je do danas uštedjela gomilu novca zbog jeftinijega grijanja. Kuća nije bila skupa, kako bi se moglo pomisliti, jer je investitor građanin s prosječnim primanjima.
"Troškovi gradnje niskoenergetskih kuća neznatno su viši nego običnih, no oni se kroz uštedu energije vrate već za nekoliko godina. Štoviše, iz godine u godinu taj se trošak vraća sve brže jer rastu cijene energenata", kaže Miščević.
Cijena štedljive kuće
U suradnji s Ytongom, Miščević je projektirao tipsku hrvatsku niskoenergetsku kuću koja godišnje na zagrijavanje troši do 40 kWh po četvornom metru, više nego dvostruko manje od ograničenja iz novoga propisa.
 |
| Sjeverno je pročelje tipske štedljive kuće maksimalno zatvoreno zbog što manjih energetskih gubitaka |
Kuća ima 141 četvorni metar neto površine, a 198 kvadrata bruto. Na godinu troši tri litre loživog ulja po kvadratu, a građevinski materijal za nju stoji 155.555 kuna s PDV-om, piše Jutarnji list.
Još će toliko, procjenjuje Miščević, stajati vanjska stolarija, dodatna toplinska izolacija, završni materijal pročelja, dozvole i gradnja te priključci, što znači da će kupac dobiti četvorni metar štedljive kuće za oko 2500 kuna. Naravno, zemljište je posebna stavka jer kvadrat može stajati od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna, ovisno o lokaciji.
Miščević projektira i kuće koje na godinu troše samo 15 kWh po četvornom metru, a riječ je o tzv. pasivnim kućama, koje gotovo da i ne trebaju energiju za grijanje. Naime, na godišnje grijanje svakog kvadrata troši se samo jedna litra loživog ulja.
Kad je riječ o hlađenju, mnogi hrvatski arhitekti smatraju da kuća koja treba klimatizacijski uređaj nije dobro projektirana te da se svaka kuća, pa i ona na jugu Jadrana, može tako projektirati da je u njoj ugodno boraviti i tijekom najvećih vrućina.
Uostalom, Miščević spominje samo jedan od bezbroj prirodnih načina hlađenja - vodeni zid, koji atmosferu u svakom prostoru čini ugodnom.
Koliko stan troši?
Ne očekuje se da će novi propis značajno povećati cijenu stambenih kvadrata, no sigurno će za nekoliko godina vidljivo smanjiti cijenu održavanja. Fasade koje dobro izoliraju i prozori koji štite od temperature i buke postat će uobičajena oprema, a stanovi se više neće reklamirati samo liftom, talijanskim pločicama i različitim dekorativnim elementima, nego i štedljivošću.
Pametni kupci pitat će koliko stan troši, a na pametnom tržištu nekretnina štedljiviji bi stambeni kvadrati trebali početi postizati višu cijenu od rastrošnih, piše Jutarnji list.
Vezani članci:
Štedljive kuće (10.05.2006.)
Linkovi:
Jutarnji list
Pasivna kuća
Niskoenergetska Ytong kuća
|
|
| Net.hr |
| 03.07.2006. |
|
 |
|
|
|
| | |
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
